UK against Croatia

[Tone]

»Senzacionalistièka montaža« o britanskoj blokadi Hrvatske
»Iz toga kako je sroèen nacrt rezolucije, ni na koji se naèin ne može izvesti zakljuèak da je rijeè o ultimatumu, niti da Hrvatskoj prijete sankcije«, rekao je hrvatski veleposlanik u Londonu Joško Paro / Glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova potvrdio je u izjavi za »Vjesnik« da Ujedinjeno Kraljevstvo ne predlaže sankcije UN-a protiv Hrvatske, nazvavši takve tvrdnje »besmislicom«
LONDON, 28. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice) - »Senzacionalistièkom montažom« nazvali su hrvatski diplomatski izvori u Londonu pisanje Globusa da Britanija želi blokirati Hrvatsku u Europskoj uniji i Ujedinjenim narodima svojom rezolucijom o Haaškom tribunalu, koju želi predložiti Vijeæu sigurnosti. Isti izvori tvrde da pisanje hrvatskog tjednika »ne odgovara istini«, odnosno da Globus ima »poloviènu informaciju«.
Kako je u razgovoru za Vjesnik naglasio i hrvatski veleposlanik u Londonu Joško Paro, »iz toga kako je sroèen nacrt rezolucije, ni na koji se naèin ne može zakljuèiti da je rijeè o ultimatumu, niti da Hrvatskoj prijete sankcije«. Paro je rekao da se ni iz jedne komunikacije s Foreign Officeom nije moglo navery *friendly* personiti da bi se britanska diplomacija zauzimala za uvoðenje sankcija, dodajuæi da izmeðu Zagreba i Londona ne postoje nikakve napetosti.
Hrvatski diplomatski izvori nisu se htjeli upuštati u podrobno komentiranje rezolucije koja nije usvojena. No istièu da u njoj nema nikakvih ultimatuma, nego ona poziva sve države na svijetu na suradnju s Haaškim tribunalom - a posebno Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu.
No ta se suradnja zahtijeva i od svih drugih zemalja, bilo da je rijeè o Britaniji, Kanadi, Francuskoj ili, primjerice, Svaziju. Drugim rijeèima ako se Karadžiæ ili Mladiæ naðu na teritoriju bilo koje od èlanica UN-a, ono ih poziva da intenziviraju suradnju s Haaškim sudom. Što se tièe stavljanja imena Ante Gotovine pokraj Karadžiæevog i Mladiæevog u nacrtu rezolucije, hrvatski diplomati u Londonu tumaèe da je izmeðu njih naèinjeno odreðeno semantièko razdvajanje.
I glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova, Foreign Officea, potvrdio je u srijedu u izjavi za Vjesnik da Ujedinjeno Kraljevstvo nikako ne predlaže sankcije UN-a protiv Hrvatske, nazvavši takve tvrdnje »besmislicom«. U Foreign Officeu podsjeæaju da Vijeæe sigurnosti upravo raspravlja o rezoluciji koja bi se ticala završne strategije za meðunarodne sudove za ratne zloèine u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi. Taj dokument jednostavno poziva sve države da suraðuju sa spomenutim tribunalima, te da uhite sve optuženike koji su još na slobodi. U tom se kontekstu, navode u Foreign Officeu, spominje Ante Gotovina.
Glasnogovornik Foreign Officea podsjetio je da je hrvatska vlada i prema meðunarodnom i prema vlastitom zakonu dužna uhititi generala Gotovinu i prebaciti ga u Haag, te da ta obveza postoji veæ dvije godine. Ne bi trebalo biti nikakvo iznenaðenje ako predstojeæa rezolucija Vijeæa sigurnosti podsjeti vladu Hrvatske na tu obvezu, kaže se u britanskom priopæenju na tu temu.
O stavljanju imena Ante Gotovine uz bok Karadžiæevog i Mladiæevog, glasnogovornik Foreign Officea je rekao da su to, prema rezoluciji Vijeæa sigurnosti, »optuženi ratni zloèinci«. Dodao je da Britanija ne kani ulaziti u raspravu o tome je li jedan ratni zloèin veæi od drugog, jer da je to tema iskljuèivo za sud u Haagu.
»Gotovina, ili bilo tko drugi tko se preda, može to uèiniti sa sigurnošæu i dostojanstvom, a dobit æe pravedno suðenje gdje može iznijeti svoju stranu.«
U Foreign Officeu tvrde da se Ujedinjeno Kraljevstvo »jako divi koracima koje je Hrvatska poduzela posljednjih godina da bi ispunila svoje europske i meðunarodne obveze«. No, dodaju da je »tim neshvatljivije što njen napredak zapinje na malom broju pitanja«. Takoðer istièu da »Britanija podupire ulazak Hrvatske u EU kada Zagreb ispuni kriterije EU-a. Komisija æe iduæe godine dati svoje mišljenje o tome je li Hrvatska spremna za pregovore u èlanstvu s EU-om. Da bi dobila pozitivno mišljenje, Hrvatska mora udovoljiti Kopenhagenskim politièkim mjerilima, što ukljuèuje i poštivanje pravnog poretka. Za Hrvatsku to znaèi punu suradnju s Haaškim sudom«.
Hrvatski diplomatski izvori u Londonu smatraju da naša zemlja ispunjava svoje obveze prema Haaškom sudu u dobroj vjeri i dobroj namjeri. Oni istièu kako je Hrvatska svjesna da o suradnji s tim tribunalom ovisi buduæe èlanstvo u EU, zbog èega »vlada ulaže goleme napore ne bi li sve uvjete ispunila na vrijeme«.
Jasna Zaniæ Nardini


--------------------------------------------------------------------------------

[Tom]

It is a great pity that the UK has such a hostile attitude towards Croatia.

[N]

Please don't think that all British people are against Croatia just because our government is. I am British (my great grandfather was Croatian) and I support Croatia.

[Tone]

Zagreb æe intenzivirati kontakte s Londonom
ZAGREB, 29. kolovoza - »Odlaganje ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) izmeðu Hrvatske i Europske unije u britanskom parlamentu moglo bi povuæi ozbiljne posljedice i stoga æe službeni Zagreb tijekom jeseni intenzivirati diplomatske kontakte s Londonom«, izjavio je u petak hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. »Službeni London treba pridobiti da krene u proces ratifikacije SSP-a. Daljnje odlaganje toga èina moglo bi imati ozbiljne posljedice jer æe Hrvatska zbog toga kasniti u ispunjenju ostalih obveza. Stoga æe tijekom rujna biti intenzivirani diplomatski kontakti kako bi se Britance uvjerilo da Hrvatska suraðuje s Haaškim sudom«, kazao je Picula. Britanija je sponzorirala rezoluciju 1503 Vijeæa sigurnosti UN-a kojom su razdvojeni mandati tužiteljstva Meðunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, u kojoj se, meðu ostalim, pozivaju »sve države, a posebno SCG, Hrvatska i BiH, da intenziviraju suradnju i pruže svu potrebnu pomoæ ICTY-ju posebno predajom Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa kao i Ante Gotovine i svih drugih optuženika«.
»Za Britaniju je suradnja s Tribunalom, oèito glavni uvjet za ratifikaciju«, dodao je ministar vanjskih poslova.
Istaknuo je da se u rujnu oèekuje i izvješæe glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte o suradnji Hrvatske i Haaga pred UN-ovim vijeæem sigurnosti i izrazio nadu da æe ono ohrabriti britansku vladu.
Napomenuo je da nema govora o uvoðenju sankcija Hrvatskoj zbog nerješavanja »sluèaja Gotovina«. »Britanija službeno podupire Hrvatsku, ali istodobno zahtijeva ispunjenje zadanih kriterija i stoga se ne može govoriti ni o kakvoj antihrvatskoj zavjeri u Londonu«, kazao je.
»Sluèaj generala Gotovine ne može preko noæi pokvariti ostvarene hrvatske uspjehe«, ocijenio je Picula, »ali nam dugoroèno sigurno nimalo ne koristi«.
»To pitanje treba riješiti, a vrijeme nam polako curi«, rekao je i istaknuo da odgovornost ipak najviše leži u rukama generala Gotovine, »hrvatskog državljanina koji je u nedavnim medijskim istupima govorio da priznaje Tribunal«. (Hina)

[BL]

Iz "Slobodne Dalmacije (30-8-03):

"JOŠKO PARO, VELEPOSLANIK REPUBLIKE HRVATSKE U LONDONU,
O SLUÈAJU GOTOVINA
Nevinost se ne dokazuje u šumi
Kako ocjenjujete rezoluciju UN-a koja je u Hrvatskoj doživljena kao izravni pritisak Velike Britanije na našu zemlju?
- Nema govora o pritisku Velike Britanije na Hrvatsku. Meðunarodna uloga Velike Britanije kao stalne èlanice Vijeæa sigurnosti je nesumnjivo velika, ali koliko mi je poznato, sponzor te rezolucije je SAD. Temeljna namjera Velike Britanije glede te rezolucije ne svodi se na spominjanje Karadžiæa, Mladiæa i Gotovine, nego na razdvajanje nadležnosti Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju i Ruandu. Kako je rijeè o tzv. ad hoc sudu, radi se izlazna strategija u želji da se uspješno primakne kraju njihov rad. U tom smislu rezolucijom se pozivaju sve èlanice da intenziviraju suradnju, razumljivo posebice one države èiji su državljani optuženi za ratni zloèin.
Koje sve države?
- Spominju se Srbija i Crna Gora, BiH, Hrvatska, posebno je istaknuta i Republika Srpska u BiH, ali i oba Konga i Ruanda. Primjerice u 2. paragrafu se spominju Mladiæ, Karadžiæ i Gotovina, a u treæem i optuženik iz Ruande Felicien Kabuga, takoðer u bijegu.
Kako onda tumaèite napise i izjave da Velika Britanija ovom rezolucijom Hrvatskoj prijeti sankcijama zbog Haaga?
- Potpuna je izmišljotina da Velika Britanija ovom rezolucijom iskazuje svoj odnos prema Hrvatskoj i da bi sankcije trebale biti rezultat tog odnosa. Ni iz jednoga paragrafa rezolucije ne može se derivirati takva tvrdnja.
Je li za Vas iznenaðenje što se u rezoluciji pored imena Karadžiæa i Mladiæa spominje i ime Gotovine?
- To nije nikakvo iznenaðenje jer se njihovim zajednièkim spominjanjem ne izjednaèavaju te osobe po liniji sadržaja optužnice, nego po znaèenju odnosnih sluèajeva za meðunarodno normaliziranje položaja pozvanih zemalja. Èinjenica je da sluèaj Gotovina za VB predstavlja veliku prepreku u ostvarenju europskih ambicija Hrvatske.
Je li toèno da je hrvatska diplomacija uspjela ime Gotovine barem malo "izdvojiti" od imena Karadžiæa i Mladiæa?
- Da, u paragrafu se, nakon što se spominje potreba izruèenja Karadžiæa i Mladiæa, dodaje "kao i Gotovine". Dakle, ipak se pravi neka razlika, a tu je distinkciju britanska diplomacija prihvatila u razgovoru s nama. Izmeðu nas nema nikakvih napetosti, postoji dijalog.
Znaèi, Vi mislite da imena nisu spomenuta u rezoluciji radi dodatnog pritiska na Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru?
- Pazite, ne treba u tome pretjerivati. Da je, primjerice, bilo pedeset takvih optuženika iz Hrvatske u bijegu, ne bi se u tekstu spomenuo ni jedan, a da ih je bilo još dva, vjerojatno bi se i ta dvojica spomenula. Vrlo grubo, pitanje Gotovine Velika Britanija percipira kao sluèaj funkcioniranja pune vladavine prava. Hrvatska se, ne samo od Velike Britanije, može suoèiti uskoro s pitanjem: može li zemlja koja se ne temelji na punoj vladavini prava uæi u zajednicu država koje se temelje na tom principu? Gotovina je jedini optuženik u RH koji je u bijegu i èinjenica je da on svoju nevinost može dokazati samo na jednom mjestu, a to nije ni šuma, ni podrum ni neka vila u kojoj se eventualno skriva.
U Hrvatskoj se politièka javnost još nije oslobodila percepcije Velike Britanije kao "bauka" koji nam stalno "mrsi raèune".
- Naprotiv, Velika Britanija je meðu prvim državama koje podupiru ulazak Hrvatske u EU. Hrvatska je jedina zemlja koja nema status kandidata, a uživa beneficije britanskog Akcijskog plana namijenjenog državama kandidatima. Ni jedna druga zemlja EU-a ne izdvaja toliku pomoæ za prilagoðavanje Hrvatske EU-u standardima. Ako nas Velika Britanija kao prijateljska zemlja, s iznimno istanèanim odnosom prema vrijednostima vladavine prava, upozori na našu ne samo meðunarodnu nego i ustavnu obvezu suradnje s Haagom, to ne smatram neprijateljskim èinom.
Ima li ikakvih novosti u ratifikaciji hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om koju su Britanci zamrznuli nakon sluèaja Bobetko?
- Kada Carla del Ponte izvijesti Veliku Britaniju, izravno ili preko Bruxellesa, da Hrvatska u potpunosti suraðuje s Tribunalom, britanski æe Parlament zasigurno nastaviti proces ratifikacije našeg SSP-a. Ne mogu u ovom trenutku procijeniti je li predaja Ante Gotovine conditio sine qua non takve britanske odluke, ali sam siguran da su u drugim podruèjima suradnje s ICTY-jem otklonjene sve sumnje u kooperativnost hrvatske Vlade. Ni meðunarodne snage s daleko sofisticiranijim tehnološkim i obavještajnim kapacitetima još nisu uspjele pronaæi, uhititi i privesti Haagu optuženike Karadžiæa i Mladiæa. Ne mogu vjerovati da æe sluèaj Gotovina zadugo ostati jedini iskljuèivi kriterij ocjene hrvatske suradnje sa Meðunarodnim sudom u Haagu.